Nacrt Strategije zelene urbane obnove Grada Kutine kao novi pristup planiranju urbanog krajobraza, koji uključuje dva osnovna elementa – zelenu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama, voditelj projekta, dr. sc. Neven Tandarić, mag. geogr., prezentirao je javnosti na konferenciji za medije koja je održana 12. rujna 2023. godine u Kutini. Zelena infrastruktura je strateški planirana mreža zelenih i vodenih površina koje su osmišljene na način da sinergijski pružaju niz koristi za stanovništvo, bioraznolikost, okoliš i klimu. Kružno gospodarenje prostorom i zgradama koncept je usmjeren na prenamjenu nekorištenih prostora, ponovno korištenje materijala nastalih rušenjem, učinkovitiju potrošnju energije i vode uz korištenje manje eneregije, osobite one iz fosilnih goriva i konačno – na smanjenje količine stvorenog otpada. Takvo planiranje i upravljanje urbanim krajobrazom trebalo bi olakšati zelenu tranziciju i rezultirati održivim urbanim razvojem, klimatskom otpornošću i otpornošću na rizike, kako prirodne tako i antropogene.

Nacrt Strategije čini detaljna i sveobuhvatna analiza stanja koja obuhvaća definiranje funkcionalno-planskih zona Grada Kutine temeljem krajobraznih obilježja i prostornoplanskih odredbi i ograničenja. Budući da svaka zona ima specifične potrebe i potencijale, analiza stanja pristupa im individualno i odnosi se na stanje zelenih i vodenih površina i neiskorištene i slabo korištene prostore i zgrade te identifikaciju ekoloških, okolišnih, klimatskih, socijalnih i javnozdravstvenih potreba i problema čijem bi rješavanju zelena infrastruktura mogla doprinijeti (primjerice, identificirani su toplinski otoci nad većim monokulturnim poljoprivrednim površinama i svjetlosno onečišćenje noću s istaknutim žarištem osvijetljenosti, kao i potreba za revitalizacijom prostora oko jezera Bajera i zagrade bivše škole u Krajiškoj Kutinici). Cjelovitost analize stanja osigurava i analiza potencijala i resursa uključivih u mrežu zelene infrastrukture, od postojećih biciklističkih i pješačkih staza, preko biološke i georaznolikosti, zaštićenih područja prirode i kulturne baštine i drugih prostora u okolici Grada Kutine, do upravljačkih kapaciteta potrebnih za provedbu Strategije. Završni dio analize stanja čini SWOT analiza koja određuje snage, slabosti, prilike i prijetnje relevantne za planiranje zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, a identificira razvojne potencijale i rješenja uočenih problema. Opći ciljevi razvoja zelene infrastruktrure baziraju se na dva osnovna načela – unaprjeđenju kvalitete zelenih i vodenih površina za njihovo ljudsko korištenje i unaprjeđenju ekoloških uvjeta za bioraznolikost te određena specifična načela, a model kružnog gospodarenja prostorom i zdgradama definira primjenu načela u tri područja – planiranje i gradnja novih prostora i zgrada u skladu s kružnim gospodarstvom, revitalizacija i obnova nekorištenih prostora primjenom načela kružnosti i stavljanjem u novu funkciju, te kružnom obnovom i reprogramiranjem nedovoljno korištenih ili derutnih prostora. Mjere i aktivnosti predviđene Strategijom proizlaze direktno iz razvojnih potreba i svaka od njih dovodi se u vezu s identificiranim razvojnim mjerama.

Ispunjenje prostornoplanskih preduvjeta za ostvarenje Strategije ostvarivo je poštivanjem smjernica za ugradnju strateškoplanskog okvira u Prostorni plan uređenja Grada Kutine i Generalni urbanistički plan. U brojkama, strateškoplanski okvir čine 3 strateška cilja, 14 posebnih ciljeva, 37 razvojnih mjera i 125 aktivnosti.