https://www.huszpo-konferencija.com/sponzori/

Konferencija je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, Ministarstva poljoprivrede RH, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH,  Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH, Hrvatske gospodarske komore te u partnerstvu s UNECE (Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu) - Espoo konvencija i Protokol o strateškoj procjeni okoliša.

Ivana Šarić, mag.biol. je zajedno sa kolegama iz tvrtke Zavita (Matjež Harmel, Sabina Cepuš, Aleksandra Krajnc) predstavila temu: “Procjena kumulativnog učinka – je li PUO dovoljno učinkovita?“. Direktive o procjeni utjecaja na okoliš (SEA) i procjena utjecaja na okoliš (EIA) zahtijevaju razmatranje „kumulativnih učinaka” u procesu procjene potencijalnog učinka za planove, programe ili strategije u slučaju utjecaja na utjecaj utjecaja na okoliš, te za projekt u slučaju procjene utjecaja na okoliš. Razumijevanje hijerarhije između SEA i EIA procesa, kao i integracija rezultata SEA u planske dokumente i dalje u razinu projekta važni su za kvalitetu procjene kumulativnih učinaka. Budući da programeri imaju ograničene mogućnosti da razmotre druge alternative na razini projekta, kumulativni učinci trebaju se učinkovitije rješavati na razini plana ili programa. Slijedom toga, ako nije učinkovita na višoj razini, procjena na projektnoj razini lako bi mogla rezultirati odbacivanjem projekta čak i u slučaju da određeni projekt ima manji utjecaj od drugih intervencija s kojima bi kumulativno mogao biti štetan za okoliš.

Mihaela Meštrović, mag. ing.prosp.arch., je uz Domagoja Vranješa, Valeriju Butorac, Ivanu Tomašević, Katarinu Dujmović, Ivanu Šarić i Gorana Lončara predstavila „Strategiju krajobraznog uređenja kao alat održivog razvoja gradova“. Strategija krajobraznog uređenja Grada Ludbrega do 2027. godine prva je takva strategija u Republici Hrvatskoj, a izrađena je i provodit će se s ciljem poboljšanja kvalitete života građana i održivog razvoja Grada Ludbrega. Osnovni cilj izrade strategije je uspostava sustavnog pristupa uređenju javnih otvorenih površina kojim će se planski razvijati zelena infrastruktura uz uvažavanje prirodnih i kulturnih potencijala Grada.

Na temelju rezultata provedenih okolišnih i društvenih istraživanja,  ponuđena su odgovarajuća rješenja za unaprjeđenje urbanog područja i njegov daljnji razvoj. Zainteresirana javnost uključena je u proces strateškog planiranja ispitivanjem stavova, mišljenja i potreba korisnika otvorenih javnih površina, kao i kroz javnu raspravu te sastanke s dionicima. Razvojni prioriteti i mjere temeljeni su na horizontalnim načelima, od kojih je jedno i načelo održivog razvoja (okolišnog, društvenog, ekonomskog i kulturnog).

Strategija krajobraznog uređenja odgovara na ciljeve Strategije zelene infrastrukture (EC, 2013.) i Strategije Europske unije o bioraznolikosti do 2020. (EC, 2011.) te su mjere i aktivnosti strategije predložene u kontekstu mogućnosti financiranja koje pružaju politike regionalnog razvoja EU. Strategijom se na ovaj način stvara kvalitetna osnova za planiranje održivog razvoja u urbanim područjima.

Goran Lončar je uz Vladimira Hršaka, Maju Kerovec, Stjepana Dekanića i Domagoja Vranješa predstavio „Mogućnosti suzbijanja invazivne vrste Amorpha fruticosa (čivitnjača) – primjer Odranskog polja“. Amorpha fruticosa (čivitnjača) invazivna je biljna vrsta čija su staništa nizinska poplavna područja. Raste u gustim sklopovima i mijenja sastav zajednica potiskujući autohtone vrste te time značajno smanjuje raznolikost flore područja. Na području Odranskog polja velika je zastupljenost ove vrste. Tijekom izrade Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu „Sustava zaštite od poplava sisačkog područja“, jedan od zadataka bio je odrediti lokacije nalazišta materijala za izgradnju nasipa, a koje će biti prihvatljive kako s aspekta zaštite prirode, tako i s ekonomskog aspekta (blizina nasipa radi manjih troškova prijevoza materijala, lokacije nalazišta materijala u vlasništvu Republike Hrvatske i sl.). Kao nalazišta materijala predložene su lokacije unutar poplavnog područja sa značajnom zastupljenošću čivitnjače. U radu će biti dan pregled načina uklanjanja i zbrinjavanja ove invazivne vrste kojima se umanjuje mogućnost njezinog širenja ili ponovnog pojavljivanja. Također, navest će se pozitivni utjecaji do kojih može doći korištenjem predloženih lokacija poput smanjenja zastupljenosti čivitnjače, povećanja raznolikosti staništa i povećanja zastupljenosti ciljnih staništa i staništa ciljnih vrsta. Uz navedeno, prikazat će se i pozitivni primjeri uređenih nalazišta materijala te dati smjernice za njihovo uređenje.

Katarina Dujmović, mag.soc., je uz Ivanu Šarić, Mihaelu Meštrović i Domagoja Vranješa prikazala „Metode istraživanja stavova posjetitelja prilikom izrade planova upravljanja zaštićenih područja“. Sukladno Smjernicama za planiranje upravljanja zaštićenim područjima i/ili područjima ekološke mreže, (HAOP, 2018.) plan upravljanja zaštićenim područjem uključuje stavove dionika u sadržaj dokumenta. Među dionicima se mogu identificirati i posjetitelji te je potrebno utvrditi njihove stavove. Istraživanja stavova su po definiciji društvena istraživanja te im i u ovom slučaju treba na taj način pristupiti – koristeći procedure i metode kojima se dolazi do reprezentativnih podataka i željene razine preciznosti.

Polazne definicije u konceptualizaciji istraživanja utječu na tijek čitavog procesa. Zahtjev reprezentativnosti postavlja pred nas određene izazove, a isto vrijedi za željenu razinu preciznosti podataka. Potrebno je definirati reprezentativan uzorak, njegovu veličinu i način uzorkovanja. Ako je za metodu odabrana neka koja uključuje dizajn alata (poput anketnog upitnika) treba se osigurati od sugestibilnosti pitanja, automatskog mišljenja i istraživača i ispitanika (od shema i heuristika)  te nagađanja ispitanika.

U sklopu izrade Akcijskog plana održivog turizma Parka prirode Medvednica, provedeno je istraživanje stavova posjetitelja koje se ovdje daje kao primjer odgovarajuće pripreme i provedbe društvenog istraživanja za potrebe izrade plana upravljanja zaštićenim područjima prirode.